Vrijeme, tlak zraka i zagriz: što kažu znanost i iskustvo?

Malo se koja tema na obali spominje tako često kao vrijeme: „tlak pada, danas neće biti ništa“ ili „dolazi fronta, sad treba ići“. U tim izrekama ima istine, ali stvarnost je složenija od toga da jedan broj – tlak zraka – odluči o cijelom danu. Pogledajmo što o tome znamo i što nas uče godine iskustva na obali.

Tlak zraka: o kolikoj je promjeni riječ?

Tlak zraka sveden na razinu mora u prosjeku iznosi oko 1013 hektopaskala i s promjenama vremena obično varira za nekoliko desetaka hektopaskala. To zvuči puno, ali pod vodom vrijedi drugo mjerilo: promjena od jednog hektopaskala otprilike odgovara jednom centimetru vodenog stupca. Pad tlaka pri jakoj fronti za ribu je dakle otprilike kao da je zaplivala nekoliko desetaka centimetara više – a to tijekom običnog dana napravi bezbroj puta.

Ribe promjene tlaka osjećaju i reguliraju plivaćim mjehurom. Šaran, štuka i som imaju otvoreni plivaći mjehur, povezan s probavilom, i relativno brzo izjednačavaju tlak. Smuđ i grgeč imaju zatvoreni plivaći mjehur i sporije izjednačavaju, pa je moguće da su osjetljiviji na promjene. O toj temi postoji malo dobro kontroliranih istraživanja, a njihovi su rezultati podijeljeni: u jednom laboratorijskom pokusu na grgečima, primjerice, nije pronađena jasna veza između tlaka zraka i hranjenja.

Što vjerojatno zaista ima utjecaj

Promjena tlaka nikad ne dolazi sama. S njom se mijenjaju temperatura, naoblaka, vjetar, oborine i svjetlo, a nekoliko tih čimbenika dokazano utječe na ribe:

• Temperatura vode: riba je hladnokrvna, njezin metabolizam i apetit izravno ovise o temperaturi vode.
• Svjetlo: po oblačnom vremenu mnoge ribe hrabrije se kreću i hrane, a po jakom suncu grabežljivci i oprezni šarani često se povlače.
• Vjetar: miješa vodu, unosi kisik i nosi hranu s površine prema obali.
• Vodostaj i mutnoća: na rijekama nakon jače kiše voda naraste i zamuti se, što potpuno mijenja raspored ribe.

Drugim riječima, tlak zraka često je više pokazatelj: govori da se nešto mijenja, a na što riba stvarno reagira, odlučuju ostali čimbenici.

Prije i poslije fronte

Iskustvo pokazuje da razdoblje prije fronte – tlak pada, zatopljuje, nakupljaju se oblaci, vjetar jača – često donosi živahno hranjenje. Nakon prolaska hladne fronte, međutim, kad se zrak ohladi, nebo razvedri i svjetlo postane oštro, zagrizi su često danima slabi. To nije zakon, nego čest obrazac, koji se dobro objašnjava promjenom temperature i svjetla.

Tada se isplati prijeći na finije montaže, manje mamce i manje hrane te potražiti dublje dijelove stabilnije temperature.

Vjetar i valovi

Mnogi ribolovci kunu se u obalu u koju puše vjetar, jer on onamo nosi površinsku vodu i hranu. Ljeti to često vrijedi, jer valovi obogaćuju vodu kisikom. U proljeće, međutim, hladan vjetar može i ohladiti plitke dijelove na udaru vjetra, pa su tada bolje zaklonjene, osunčane uvale.

Ljetna žega i kisik

Topla voda može zadržati manje kisika. Nakon sparnih dana bez vjetra razina kisika u ranim jutarnjim satima može biti najniža, ribe su trome i jedva jedu. Snažna ljetna oluja tada može osvježiti vodu, ali na plitkim jezerima s puno organske tvari naglo hlađenje i miješanje mogu privremeno dodatno pogoršati stanje kisika. Ako ribe hvataju zrak na površini, poštedite ih: ne zamarajte ih dulje nego što treba i brzo ih pustite.

Sigurnost: grmljavina na obali

Štap od karbona izvrstan je vodič struje. Čim čujete grmljavinu, odložite štapove i sklonite se na sigurno, primjerice u zatvoreni automobil ili zgradu. Ne stojte ispod usamljenog stabla, ne ostajte na otvorenom nasipu ili molu, a ni suncobran ne pruža zaštitu od munje. Prije polaska uvijek provjerite upozorenja nacionalne meteorološke službe.

Savjet: vodite ribolovni dnevnik

Najbolja vremenska prognoza je vaše vlastito iskustvo. Pri svakom ribolovu zabilježite temperaturu zraka i, ako možete, vode, smjer i jačinu vjetra, naoblaku, kretanje tlaka i ulov. Nakon jedne-dvije sezone pokazat će se obrasci tipični za tu vodu, a oni vrijede više od bilo kojeg općeg pravila. Puno se priča i o mjesečevim mijenama i solunarnim tablicama; ni za njihov utjecaj nema uvjerljivih dokaza, ali ako ste znatiželjni, zabilježite i to i neka odluči vaš dnevnik.

Sažetak

Tlak zraka sam po sebi rijetko odlučuje o danu, ali dobro pokazuje da se vrijeme mijenja – a na promjene temperature, svjetla, vjetra i kisika ribe sigurno reagiraju. Pratite sve to zajedno, čuvajte se u grmljavini i planirajte fleksibilno. Ako se približava fronta, uz pretraživanje po karti lako ćete naći obližnju vodu zaklonjenu od vjetra, na koju se isplati skoknuti i nakratko.