Prepoznavanje riba u mađarskim vodama: šaran, amur, linjak i ostali

Na prvi pogled sve „bijele ribe” izgledaju jednako, a ipak se najčešće vrste u mađarskim vodama mogu brzo prepoznati po nekoliko jednostavnih obilježja. To nije važno samo zbog dnevnika ulova: o vrsti ovisi smiješ li ribu zadržati, moraš li je vratiti ili je upravo ne smiješ vratiti. Skupili smo na što gledati dok riba leži na podlozi.

Zašto je točno prepoznavanje važno?

Pravilnici propisuju različita pravila za različite vrste. Za neke vrijede lovostaj i najmanja lovna mjera, druge su zaštićene i moraju se odmah pustiti. Strane, invazivne ribe poput babuške (srebrnog karasa), patuljastih somića ili amurskog spavača prema preporukama zaštite prirode ne bi se smjele vraćati, a na mnogim vodama to izričito zabranjuje i pravilnik. Ako ribu krivo prepoznaš, možeš nehotice prekršiti pravila ili naštetiti ribljem fondu. Konkretne mjere i dnevne kvote uvijek provjeri u važećem pravilniku vode.

Šaran, amur i linjak

Ove tri vrste glavni su ulov na mađarskim šaranskim vodama, a već usta otkrivaju mnogo.

Vrsta	Brčići	Ljuske	Prepoznatljivo obilježje
Šaran	dva para	krupne (ogledalaš i golać djelomično ili gotovo bez ljusaka)	duga leđna peraja s jakom, nazubljenom prvom žbicom
Amur	nema	krupne, tamno obrubljene, mrežast uzorak	valjkasto tijelo, široka plosnata glava, kratka leđna peraja
Linjak	jedan par, sitni	vrlo sitne, u debeloj sluzavoj koži	maslinastozlatna boja, crvenkasto oko, zaobljene peraje

Šaran ima dva para brčića: kraći na gornjoj usni i dulji u kutovima usta. Postoji kao ljuskaš, ogledalaš i golać, a leđna mu je peraja duga i seže do stražnje trećine tijela.

Amur nema brčiće. Tijelo mu je izduženo, gotovo valjkasto, a krupne ljuske imaju tamni rub pa bok izgleda mrežasto. Glava je široka i plosnata, a oko nisko postavljeno. Biljojed je, ali redovito uzima i pelete, kukuruz i boilese.

Linjaka prepoznaješ po sluzavoj, glatkoj koži i crvenkastonarančastom oku. Ljuske su mu tako sitne da se gotovo ne vide. Mužjaci imaju upadljivo veće i deblje trbušne peraje od ženki.

Karasi: zlatni ili srebrni?

Nijedan karas nema brčiće i na prvi pogled su slični, ali za ribolovca je razlika velika. Zavičajni obični (zlatni) karas postao je rijedak i treba ga posebno štedjeti; koji lovostaj i mjera vrijede, provjeri na konkretnoj vodi. Babuška ili srebrni karas, naprotiv, strana je invazivna vrsta.

Kako ih razlikovati:

• Leđna peraja: kod zlatnog karasa blago je ispupčena, kod babuške ravna ili lagano udubljena.
• Boja: zlatni karas je više zlatnobrončan, babuška srebrnija i sivlja.
• Oblik tijela: zlatni karas obično je viši i okrugliji.
• Trbušna ovojnica: babuška ima crnu, zlatni karas svijetlu. To, naravno, vidiš samo kod zadržane ribe.

Mladi zlatni karasi često imaju tamnu mrlju na korijenu repa. Postoje i prijelazni oblici i križanci, pa je dobro gledati više obilježja zajedno.

Deverike i druge bijele ribe

Deverika je visoka i bočno spljoštena, s dugom podrepnom perajom i razmjerno malim okom. Slična krupatica ima veće oko, a pri korijenu parnih peraja često crvenkast ton.

Bodorka i crvenperka klasična su zamjena. Bodorka ima jarkocrveno oko, a leđna peraja počinje otprilike u ravnini trbušnih peraja. Oko crvenperke je više zlatno, leđna peraja počinje jasno iza trbušnih, usta su okrenuta prema gore, a peraje su jarko crvene. Između trbušnih i podrepne peraje proteže se i oštar greben.

Grabežljivci ukratko

• Štuka: duga usta poput pačjeg kljuna, leđna peraja daleko straga, blizu repa.
• Smuđ: dvije leđne peraje, prva bodljikava; jaki očnjaci i tamne poprečne pruge na boku. Sličan mu je manji srodnik, smuđ kamenjar.
• Som: koža bez ljusaka i sluzava, sićušna leđna i vrlo duga podrepna peraja; na gornjoj čeljusti dva duga, na donjoj četiri kratka brčića.
• Bolen: srebrnasto, aerodinamično tijelo, velika usta okrenuta prema gore, s izbočinom poput gumba na vrhu donje čeljusti.

Ako nisi siguran

Prepoznavanje nikad ne smije ići nauštrb ribe. Ako nisi siguran:

1. Drži ribu u vodi ili na mokroj podlozi i radi brzo.
2. Snimi jednu ili dvije oštre fotografije boka i glave, s brčićima i leđnom perajom.
3. Pusti ribu ako bi mogla biti zaštićena ili posebno štićena vrsta.
4. Kod kuće je na miru odredi prema fotografijama ili pitaj ribočuvara ili upravitelja vode.

Imaj na umu da u mađarskim vodama živi i nekoliko sitnih zaštićenih vrsta, primjerice crnka (Umbra krameri). Rijetko zagrizu, ali ako se to dogodi, moraju se odmah pustiti.

Zaključak

Broj brčića, veličina ljusaka, oblik leđne peraje i boja oka u većini su slučajeva dovoljni za točno prepoznavanje. Vježbaj na svakom ulovu i brzo će postati rutina. Prije polaska na novu vodu pogledaj na njezinoj stranici koje ribe u njoj žive i koja pravila za njih vrijede.