Sajó i Hernád: ribolov na sjevernim rijekama Mađarske

Tko misli da Mađarska ima samo spore nizinske rijeke, nije još u zoru stajao do gležnjeva na šljunčanom sprudu Hernáda dok klenovi love ispod srušenog stabla. Sajó i Hernád brze su rijeke šljunčanog korita na sjeveroistoku zemlje i nude posve drukčiji ribolov od voda Panonske nizine. Skupili smo što vas čeka i na što pripaziti, kako bi ove osjetljive rijeke još dugo ostale ovakve.

Dvije rijeke sa sjevera

Obje rijeke izviru u Slovačkoj. Sajó (slovački Slaná) kreće iz Slovačkog rudogorja, dug je oko 230 kilometara, a dobra polovica toga nalazi se u Mađarskoj. Teče prema jugoistoku preko Putnoka, Kazincbarcike i okolice Miskolca te se kod Tiszaújvárosa ulijeva u Tisu. Hernád (slovački Hornád) izvire na istočnoj strani Niskih Tatra, prolazi kroz Košice i na svojoj mađarskoj dionici – nešto duljoj od sto kilometara – vijuga dolinom Hernáda dok se jugoistočno od Miskolca ne ulije u Sajó.

Obje rijeke imaju sličan karakter: šljunčano-pjeskovito korito, izmjenu brzih i sporijih dionica, sprudove koji stalno putuju, podlokane obale i srušena stabla. Hernád je osobito prirodan, s mnogo gotovo netaknutih meandara. Teška industrija uz Sajó nekad je bila veliko opterećenje za rijeku; njezinim slabljenjem kakvoća vode znatno se popravila, no rijeka je i danas osjetljiva na onečišćenja.

Koje ribe možete očekivati?

Prema istraživanjima na donjem Hernádu najbrojnije su uklija, dvoprugasta uklija i klen, a česte su i mrena i podust. Nizinske vrste poput deverike ovdje se gotovo ne pojavljuju. Iz ribičke perspektive:

• Klen: najtipičnija riba obiju rijeka, ispod gotovo svakog srušenog stabla i podlokane obale.
• Mrena: na brzim, šljunčanim dionicama, ispod sprudova.
• Podust i jez: na bržim dionicama, uglavnom u proljeće i jesen.
• Bolen, štuka, smuđ, som: više na donjim, dubljim, sporijim dionicama, prema ušću Sajóa.
• Grgeč: u sporijim zavojima, uz zapreke.

Pozor: zaštićene vrste na udici

Na ovim dvjema rijekama posebno je važno prepoznati zaštićene vrste. U Hernádu je raširena karpatska mrena, koja je zaštićena – od obične mrene razlikuje se manjim rastom i tamnim pjegama na tijelu i perajama. Pojavljuju se i Kesslerova krkuša i mali vretenac, a u Sajóu i veliki vretenac. Sve su zaštićene.

1. Ako niste sigurni o kojoj je vrsti riječ, vratite ribu.
2. Ne vadite je bez potrebe iz vode – otkačite je po mogućnosti u vodi.
3. Koristite udice bez kontrakuke ili sa stisnutom kontrakukom, ako lokalna pravila to ne zabranjuju – nježno puštanje tako je mnogo lakše.
4. Prije fotografiranja razmislite isplati li se stres za ribu.

Metode za brzu vodu

Lov klena: klasika obiju rijeka. Plovak pušten niz struju, mali wobbler, blinker ili muha uz srušena stabla. Klen je oprezan: prilazite polako i tiho i ostanite što više u zaklonu od vode.

Lov mrene: feederom – ovisno o jačini struje s težom hranilicom – i glistom, crvima ili sirom. Mrena vuče među kamenje, zato trebaju jaka udica i pouzdana predveza. Nakon zamaranja ribu pustite držeći joj glavu prema struji.

Spinning na dubljim dionicama: na bolena u brzim ulazima, na štuku i smuđa u sporijim, dubljim zavojima.

Mušičarenje: bistre, šljunčane dionice Hernáda izvrsne su za lov mušicom, osobito na klena.

Kada ići?

Najbolje razdoblje su kasno proljeće i rana jesen, kad je voda već – ili još – dovoljno topla, a nije previše opala. Ljeti se pri niskom vodostaju ribe povlače u dublje jame i pod sjenovite, šumovite obale; tada najviše ugriza donose zora i sumrak. Nakon povlačenja manjeg vodenog vala, u blago mutnoj vodi, mrena i klen hrane se odvažnije.

Sigurnost i pravila

Sajó i Hernád brzo nadolaze – nakon kiša na sjeveru voda u nekoliko sati može narasti, kao što je pokazala velika poplava 2010.

• Vodostaj: prije polaska provjerite vodostaj i na gornjoj, slovačkoj dionici.
• Gaženje: štap za gaženje, neklizajući đonovi i nikad ne gazite u visokoj ili mutnoj vodi.
• Granica: gornje dionice nalaze se u Slovačkoj; tamo treba posebna slovačka dozvola.
• Dozvole: imajte mađarsku državnu ribolovnu dozvolu i lokalnu dozvolu za svoju dionicu. Lovostaj i minimalne mjere provjerite u aktualnim pravilima upravitelja.
• Mrijestilišta: u proljeće ne gazite po šljunčanim sprudovima, to su mrijestilišta.
• Promet na vodi: ljeti je na Hernádu mnogo kanuista i kajakaša, budite strpljivi s njima.
• Čistoća: najlon, udice i ambalažu nosite kući.

Zaključak

Sajó i Hernád ubrajaju se u najuzbudljivije tekuće vode Mađarske: brza voda, šljunak, klen i mrena, a na sporijim dijelovima grabežljivci. Zauzvrat traže pažnju – prepoznavanje zaštićenih vrsta, nježno puštanje i poštovanje naglih poplava. Ako ih planirate posjetiti, isplati se pogledati riječne dionice u županiji Borsod u kartografskoj tražilici na stranici.